Malvazija

Kada se govori o malvaziji ili malvazijama, prvenstveno se misli na sorte belog grožđa, međutim, postoje i crne malvazije (malvasie nere) koje se uzgajaju ponajviše u italijanskim regijama Piemonte i Puglia. No, bele su malvazije puno poznatije. Danas su pored malvazije istarske najznačajnije i najpoznatije Malvasia bianca del Chianti, Malvasia del Lazio, Malvasia delle Lipari, Malvasia di Candia i Malvasia di Sardegna. Ukupno je do danas opisano više od 30 različitih malvazija, a njihov je areal rasprostranjenosti prvenstveno vezan uz područje Mediterana.
Malvazija istarska bela vrlo je bujne vegetacije. Ima jak čokot s dugim mladicama i internodijima. List je srednje velik do velik, trodijelan s istaknutim zupcima. List je glatak i svetlozelene boje. Grozd je srednje velik, rastresit do umereno zbijen, obično s jednim krilom. Bobica je srednje velika do krupna, okrugla, zelenožute boje, a u punoj zrelosti i na osunčanoj strani zlatnožute. Kožica je pokrivena sivim maškom s izraženom vršnom tačkicom. Meso je sočno i ugodnog slatkog ukusa. Malvazija je vrlo rodna sorta te je potrebno agrotehničkim i ampelotehničkim merama regulisati rod. U cvetanju je osetljiva pa može doći do jačeg osipanja. U proseku akumulira 17 – 22 % šećera i 5 – 7 g/l ukupnih kiselina.
 
Vino malvazija je srednje jako do jako sa sadržajem alkohola između 11,5 i 13,5 vol. %. Umerenog je sadržaja kiselina, između 5,0 i 6,5 g/l ukupne kiselosti. Puno je, zaobljeno i harmonično vino s 18 do 22 g/l ekstrakta.
 
Malvazija je sorta velikih mogućnosti koju, prema sadržaju aromatskih komponenti, možemo svrstati u skupinu poluaromatskih sorata s velikim cvetno – voćnim aromatskim potencijalom. Specifične je diskretne arome koja podseća na miris bagremova cveta, pogotovo ako je grožđe s povišenih i dobro osunčanih položaja. Od voćnih aroma najčešće dominiraju jabuka, šljiva i marelica, a u zrelom vinu može se osetiti i lagani gorkasti ukus badema. Malvazija ima slamnato-žutu boju sa zlatnom nijansom, a zavisno o tehnološkim postupcima prerade i dorade, boja se kreće u rasponu od zeleno-žutih preko slamnato-žutih pa sve do zlatno-žutih tonova.
Sadnice aronije